Svetski poznata balerina Maja Pliseckaja preminula je u Nemačkoj, od srčanog udara, saopštio je generalni direktor moskovskog „Baljšoj teatra“ Vladimir Urin, prenosi Beta.

Urin je rekao za Tas, da ga je o tome obavestio njen suprug Rodion Šćedrin, dodajući da su se lekari borili da je spasu, ali nisu uspeli.

Predsednik Rusije Vladimr Putin izrazio je duboko i iskreno saučešće porodici, prijateljima i obožavaocima proslavljene balerine, saošteno je iz Kremlja.

Rođena u Moskvi 25. novembra 1925. godine, u osamnaestoj godini postala je članica „Baljšoj teatra“ za koji je nastupala do 1990. godine.

U bivšem Sovjetskom savezu dobila je 1964. godine najviše civilno priznanje – Lenjinovu nagradu. Od 1988. godine bila je umetnička direktorka Španskog nacionalnog baleta. 

Maja Plisecka potiče iz stare ruske baletske porodice jevrejskog porekla. Ujak Asaf Meseret bio je legendarni profesor baleta. Tetka uz koju je odrasla, Sulamif Meserer, bila je primabalerina „Baljšoj teatra“.

Mladost Maje Pliseckaje obeležile su patnje pod staljinizmom. Otac joj je nestao bez traga 1937. godine a majka deportovana u Kazahstan. Pedeset godina kasnije otkriveno da je njen otac ubijen.

Postala je član „Baljšoj baleta“ 1943. godine ali do 1959, godine nije mogla da nastupa u inostranstvu usled podozrivosti prema njenom poreklu.

Balerina je bila poznata po visokim skokovima, fleksibilnim leđima, dugim rukama, gracioznosti pokreta i harizmi, kojoj su doprinosili upečatljiv izgled i crvena kosa.

Njene najčuvenije uloge bile su u baletima „Labudovo jezero“ (1947), „Uspavana lepotica“ (1947), „Karmen“, „Don Kihot“ i „Ana Karanjenina“.

Maja Pliseckaja je ulogu „Umirućeg labuda“ igrala više od hiljadu puta. Dobila je 1958. godine titulu „Zaslužnog umetnika Sovjetskog saveza“.

Kritičari su je videli kao definitivnu naslednicu legendarne Ane Pavlove. Karijera joj je trajala neuobičajeno dugo – 60 godina.

Poslednji put je nastupila 1996. godine kada je imala 70 godina, u koreografiji Morisa Bežara „Ave Marija“.