Sigurno, da je ovaj album itekako potreban i koristan za razvoj umetnika, bilo da je on izvođač, pedagog ili učenik, tim pre što je naša nacionalna muzička literatura za harmoniku prilično deficitarna.

Rad i izvođenje ovih kompozicija omogućiće učenicima širenje njihovih muzičkih vidika, umetničko sazrevanje, kao i bolje upoznavanje sa srpskom muzičkom baštinom.

Sveukupno gledano, kompozicije su prikladne za kvalitetno učenje i usavršavanje, produbljuju odnos s instrumentom i muzičkim stilom starogradskih pesama.

Kako Francuzi sa zadovoljstvom na harmonici izvode svoje šansone, Italijani svoje polke i tarantele, Rusi svoje narodne pesme, tako se i kroz ovaj album, učenicima daje mogućnost izvođenja poznatih starogradskih pesama u ¾ taktu, koje će im omogućiti bolje upoznavanje muzičke tradicije i kulturnog nasleđa našeg naroda.

Želeo bih da harmonika, kao nekad, kod dece, postane jedan od omiljenijih instrumenata u muzičkim školama. Siguran sam da će ovaj album koristiti popularizaciji harmonike kod učenika i sveukupno, uneće svežinu u pedagogiji za harmoniku.

 

 

STAROGRADSKA MUZIKA je naziv za muzički stil koji je bio popularan na području današnje Srbije krajem 19. i početkom 20. veka.

Starogradsku muziku je predstavljao spoj tradicionalne narodne muzike i uticaja tadašnje zabavne muzike koja je počela dopirati sa Zapada. Stvoren je u gradovima u kojima se od 19. veka počela javljati autohtona buržoazija, čiji se način života značajno razlikovao od tadašnjih ruralnih sredina.

Za razliku od tradicionalne srpske narodne muzike, koja se bavi temama vezanim za selo, seosku populaciju, radove u polju i slično, starogradska muzika svoju inspiraciju traži u gradskim temama, životu u gradu, ljubavi, pričama o čuvenim protagonistima gradskih priča, koji pripadaju svim društvenim slojevima.

Za razliku od tradicionalne srpske narodne muzike, starogradska muzika je nešto noviji, po tematici drugačiji i urbaniji vid narodne muzike.

Pojava starogradske muzike je povezana sa odlaskom Turaka sa Balkana, odbacivanjem njihovih običaja i otvorenošću ka uticajima sa Zapada. Pojava građanske klase u srpskom društvu je proces koji se odvijao praralelno sa razvojem popularnosti ove vrste muzike.

 

Beograd,                                                                Milomir Dojčinović