OSNOVNA ŠKOLA "MAJKA JUGOVIĆA"
Registar i kontakt informacije ustanove na Portalu škola Srbije
Lokacija i područje
Kontakt i rukovodstvo
Internet i mreže
Identifikacija i sistemski podaci
📜 Arhivska prezentacija škole (istorijski sadržaj) ▼
OŠ „Majka Jugovića“ nastavlja tradiciju najstarije srpske škole Zemuna. Škola će 2010. godine proslaviti 265 godina rada. Srpske škole Zemuna delile su sudbinu i izgled sličnih ustanova u kojima je obučavana mladež drugih naroda i veroispovesti, ali one su isto tako i odraz stanja srpskih škola u ostalim delovima Habzburške monarhije.
Ne može se sa sigurnošću utvrdti datum nastanka prve škole za srpske đake. U istorijskim izvorima se pojavljuju datumi koji početak školstva u Zemunu datiraju u godine 1720-1725, ali se to vezuje za ime barona Kolaneka iz Osijeka, tzv. suca srpskog naroda.
Postoje zapisi da je na području Zemuna i pre 1745.g. bilo vidova obrazovanja koje su početkom 20-tih godina obavljala duhovna lica i obrazovaniji pojedinci. Deca su uglavnom školovana za trgovce i pripremana za sveštenički poziv. Zemunska pravoslavna opština je dobila 1745. g. dozvolu za podizanje Svetonikolajevske crkve u čijoj porti je otvorena Opšta srpska osnovna škola za podizanje mladeži.
OŠ „ Majka Jugovića „ je prihvatila ovaj datum kao početni u računanju svog trajanja i rada. Krajem 18. veka škola je imala 200 učenika.
Školu su pored srpske dece pohađala i deca Grka i Cincara, a nastavnici su morali svoju stručnost da dokazuju na ispitima pred Školskom komisijom u Vinkovcima.
U školi se tada učila veronauka, moralne pouke, čitanje i pisanje slavenosrpskih , latinskih i nemačkih slova i tekstova. Početkom 19. veka zemunski Srbi su osnovali fond za prosvetne ciljeve. Prvo proslavljanje Svetog Save kao školskog zaštitnika održano je 1812. g. u Zemunu i ono se vremenom proširilo u sve krajeve gde je bilo Srba.
Srpska mešovita škola u Donjem gradu sagrađena je na mestu porušenih kuća u blizini crkvenog zdanja , Bogorodičine crkve. Srpska crkvena opština otkupila je neke od kuća da bi obezbedila prostor za podizanje škole. Godine 1822. sagrađena je nova zgrada škole.
U ovoj zgradi je osnovana Slavenoserbska biblioteka zemunska, jedna od najstarijih u Srbiji. Tradiciju ove biblioteke danas nastavlja zemunska biblioteka „Sv. Sava“. U istoj zgradi je osnovana i prva srpska ženska škola u Zemunu i jedna od prvih kod Srba uopšte, 1840. ili 1842. g. Nakon prelaska u novu zgradu u školsku nastavu je uvedeno nekoliko novih predmeta – pojanje i srpska istorija.
Godine 1835. ovu školu je završio i jedan od najznačajnijih pesnika srpske književnosti Branko Radičević. Početkom 20. veka , da bi se obezbedili povoljniji uslovi za rad škole, a imajući u vidu oronulost stare zgrade (iz 1822. g.), Srpska pravoslavna crkvena opština je odlučila da podigne novu zgradu u starom jezgru Zemuna. Na prostoru između Bežanijske , Svetosavske i Rajačićeve ulice sagrađena je u duhu srpskog romantizma monumentalna jednospratnica prema planovima mladog zemunskog inženjera Koste Atanackovića – Stanišića.
Zgrada je bila jedna od najlepših u gradu i u njoj je Srpska škola radila do početka Prvog svetskog rata. Sve vreme trajanja Prvog svetskog rata Srpska škola je pod okriljem narodno- crkvene autonomije sačuvala nacionalni i verski karakter i doprinela organizovanijoj zaštiti srpskih interesa u mnogonacionalnoj monarhiji. Stvaranjem nove države, Kraljevine Srba , Hrvata i Slovenaca, nastale su promene u radu i organizaciji osnovnih škola. Srpska škola je postala državna, a učitelji državni činovnici. Uvedeni su novi predmeti po preporuci Ministarstva prosvsete: srpsko-hrvatsko-slovenački jezik, zemljopis, poznavanje prirode, telesne vežbe po sokolskom sistemu, ručni rad.
Sve vreme trajanja Prvog svetskog rata Srpska škola je pod okriljem narodno- crkvene autonomije sačuvala nacionalni i verski karakter i doprinela organizovanijoj zaštiti srpskih interesa u mnogonacionalnoj državi. Škola je radila do početka Drugog svetskog rata kada je njene prostorije zaposela nemačka vojska, koja je jedan deo zgrade pretvorila u zatvor. Do završetka rata škola je promenila nekoliko lokacija, ali je radila i u uslovima okupacije. Kada su jedinice NOVJ oslobodile Zemun 20.oktobra 1944. g. školsku zgradu je zauzela vojska i za svoje potrebe je koristila sve do 1953. godine.
Krajem 1953. g. Narodni odbor opštine Zemun je doneo odluku da se u Domu Srpske pravoslavne crkvene opštine otvori osnovna škola sa nazivom Osmogodišnja škola „Dušan Vukasnović Diogen“. Nastava je počela 1. februara 1954. g. u 15 odeljenja sa približno 800 učenika. Škola je samostalno radila do 1969. g. kada joj je 1. septembra pripojena OŠ „Goce Delčev“. U isto vreme smanjivan je i broj polaznika u OŠ „Majka Jugovića“ koja je osnovana 1949.g. i radila je u ulici Tošin bunar br. 17 te je i ona pripojena OŠ „Goce Delčev“.
Od 1993. g. škola nosi zvanični naziv „Majka Jugovića“.
Ovom prilikom naš poznati umetnik Milić od Mačve darovao je školi grafiku, a nastavnica muzičke kulture Nadežda Pavićević, u saradnji sa kompozitorom Zlatanom Vaudom, komponovala je himnu škole. Škola danas radi u zgradi koja je sagrađena 1899. g. prema planovima arhitekte
Janka Holca.
Ova zgrada je oblikovana u duhu istoricizma i tada vladajuće secesije.
U ovoj zgradi se nalazila Gradska devojačka škola, a kasnije je njene prostorije koristila Državna ženska realna gimnazija. Zbog svog značaja i arhitekture zgrada je pod zaštitom države kao spomenik kulture.
Prema postignutim rezultatima u nastavi, vannastavnim aktivnostima i uređenosti brzo je sticala ugled i postajala jedna od najboljih prosvetnih ustanova u Zemunu i Beogradu.
Najznačajnija priznanja su: nagrada „Dositej Obradović „ (1981. g.) - nagrada grada Beograda „za značajna dostignuća u oblasti vaspitno-obrazovnog rada „ i prva kolktivna Oktobarska nagrada SO Zemun (1970. g.) - nagrada za „ostvarene rezultate u kulturno-vaspitnoj funkciji škole, a posebno za uspešnu organizaciju fizičke kulture i zdravstvene rekreacije učenika“.
Uspešan rad potvrđuju prepune vitrine diploma, pehara, zahvalnica i plakata. U uspehe ubrajamo i naš školski list „Reč Jugovića“ koji nastavlja tradiciju prvog časopisa „Naša reč“ , koji je počeo da izlazi 1958. g. Godine 1986. na saveznom konkursu dnevnog lista „Politika „ list „Naša reč“ je proglašen za najbolji školski list.
Mnogo ljubavi i znanja je uloženo da škola bude što bolja i zapaženija.