ARHITEKTONSKA TEHNIČKA ŠKOLA
Registar i kontakt informacije ustanove na Portalu škola Srbije
Lokacija i područje
Kontakt i rukovodstvo
Internet i mreže
Identifikacija i sistemski podaci
Prosvetni glasnik
3 brojaBrojevi „Prosvetnog glasnika" u kojima su objavljeni planovi i programi nastave i učenja po kojima škola radi.
Programi školske 2025/2026.
- Arhitektonski tehničar 2022/2023 I–IV razred · 716 učenika8/2022
Svi brojevi vezani za školu
Škola u brojevima
školska 2025/2026.Učenici
Zaposleni
Prostor
Programi i jezici
📊 Podaci Ministarstva prosvete — detaljno
Podaci koje ustanova unosi u Jedinstveni informacioni sistem prosvete (JISP), objavljeni kao otvoreni podaci Ministarstva prosvete.
Učenici po razredima 2025/2026.
| Razred | Učenika | Odeljenja | Prosek |
|---|---|---|---|
| I razred | 181 | 6 | 30,2 |
| II razred | 173 | 6 | 28,8 |
| III razred | 185 | 6 | 30,8 |
| IV razred | 177 | 6 | 29,5 |
| Ukupno | 716 | 24 | 29,8 |
Kretanje kroz godine
Broj učenika
Od 2021/2022. do 2025/2026. broj učenika se povećao za 28 (+4%), a broj odeljenja je ostao 24.
Broj zaposlenih
| Godina | Ukupno | U nastavi |
|---|---|---|
| 2023/2024. | 72 | 53 |
| 2024/2025. | 76 | 56 |
| 2025/2026. | 77 | 56 |
Obrazovni profili 2025/2026.
| Profil / smer | Područje rada | Učenika | Odeljenja |
|---|---|---|---|
| Arhitektonski tehničar | Geodezija i građevinarstvo | 716 | 24 |
Nastavni planovi i programi 2025/2026.
| Program | Razredi | Prosvetni glasnik | Učenika | Trajanje | Upis | Nivo (NOKS) |
|---|---|---|---|---|---|---|
| Arhitektonski tehničar 2022/2023 | I–IV | 8/2022 | 716 | 4 godine | Aktivan | NOKS 4 |
Aktivni nastavni planovi i programi
- Arhitektonski tehničar4 godine
Jezici
Jezik nastave
- Srpski jezik716 učenika
Strani jezik 2025/2026.
- Engleski jezik716 učenika
Zaposleni 2025/2026.
Na neodređeno 58, na određeno 19 (bez zamena).
Po radnim mestima
- Nastavnik predmetne nastave34
- Nastavnik predmetne nastave sa odeljenjskim starešinstvom22
- Čistačica10
- Organizator praktične nastave i vežbi3
- Referent za pravne,kadrovske i administrativne poslove1
- Diplomirani ekonomista za finansijsko - računovodstvene poslove1
- Tehničar investicionog / tehničkog održavanja / održavanja uređaja i opreme1
- Domar/majstor održavanja1
- Direktor ustanove1
- Sekretar ustanove1
- Stručni saradnik psiholog1
- Stručni saradnik - bibliotekar / nototekar / medijatekar1
Objekti i prostor
| Objekat | Učionice | Kabineti | Laboratorije | Radionice | Fiskulturne sale | Biblioteke | Površina |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Arhitektonska Tehnička Školasedište Vojislava Ilića 78, Beograd (Vračar) | 16 | 19 | 0 | 1 | 1 | 1 | 4.617 m² |
Izvor: Portal otvorenih podataka Ministarstva prosvete (podaci iz JISP-a, preuzeti 28. septembar 2026.). Ako neki podatak nedostaje ili nije tačan, ustanova ga ispravlja u JISP-u.
📜 Arhivska prezentacija škole (istorijski sadržaj) ▼
Istorijat škole

Josif Bukavac, arhitekta zaposlen u Ministarstvu građevina, zajedno sa svojim mladim prijateljima i kolegama, uspeo je da 1. oktobra 1902. godine dobije saglasnost Ministarstva privrede za osnivanje Večernje zanatske škole, prve privatne škole takvog tipa. Pored Josifa Bukavca, za otvaranje i rad ove škole bili su zaslužni i arhitekta Svetolik I. Popović i građevinski inženjerĐorđe B. Zlatanović. Osnovni zadatak škole bio je „da zanatlijama pribavi sva tehnička i praktična znanja, koja se u radionicama ne mogu steći, a koja su im neophodna u zanatu”.
Godine 1905. sa radom počinje i Mašinski odsek, a Josif Bukavac je 7. septembra iste godine i zvanično postavljen za upravnika škole. Josif Bukavac je od 1902. do 1914. godine predavao sledeće predmete: Građevinske konstrukcije, Matematika i Slobodoručno i stručno crtanje.
Godine 1907. škola menja ime i postaje Građevinsko-zanatska škola, a 1919. godine dobija status poludržavne škole i radi pod imenom Građevinsko-zanatlijska škola. U njoj su postojali sledeći odseci: građevinski, mašinski, dekorativni i elektrotehnički. Škola je tada bila smeštena u prostorijama Učiteljske škole u ulici Kraljice Natalije (sada je to ul. Narodnog fronta), a nastava je izvođena, i dalje, u večernjim časovima. Od novembra 1922. godine Školi je priznat rang niže srednje škole, a njeni đaci su mogli da se upišu u srednju tehničku školu.
Ideju o osnivanju srednje tehničke škole, pokrenulo je, davne 1894. godine Srpsko inženjersko društvo, koje je uvidelo nedostatak tehničara, kao važne karike između majstora i inženjera. Uprkos tome što je urađen projekat koji je sadržao i nastavni plan, do osnivanja škole nije došlo.
Godine 1920. na osnovu Zakona o radnjama, ministar trgovine i industrije donosi Uredbu o Srednjoj tehničkoj školi u Beogradu.
Zakon o Srednjoj tehničkoj školi u Beogradu donet je 30. marta 1922. godine, a obnarodovan je u Službenim novinama Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, br. 105, od 15. maja 1922. godine. Nastava u ovoj školi, koja je ponela ime Državna Srednja Tehnička škola u Beogradu, počela je 22. septembra 1924. godine. Njeni učenici pohađali su sledeće smerove: arhitektonski, građevinski, mašinski, elektrotehnički. Ovakva podela po oblastima omogućila je obrazovanje uže specijalizovanih tehničara koji su uz teorijsku imali i praktičnu nastavu, kao i šestonedeljnu ferijalnu praksu koja se obavljala tokom leta, po raznim gradilištima, preduzećima i radionicama. Škola je radila kao četvorogodišnja stručna škola i postala je rasadnik budućih stručnih škola u Beogradu i Srbiji. Nastavni kadar škole činili su poznati inženjeri arhitekture, građevinarstva, mašinstva, elektroinženjeri, a neki od njih bili su i autori udžbenika po kojima je izvođena nastava.
Iz ove matične škole osamostalile su se sledeće: Građevinska, Geodetska i Industrijska srednja tehnička škola – ITSŠ (školske 1947/48. godine).
U ovom periodu škola je bila oformljena od tri odseka: građevinskog, arhitektonskog i odseka za hidrogradnju. Škola prerasta u veliki Građevinski školski centar 27. 10. 1962. godine, u čiji sastav su ulazile sledeće škole: Građevinska tehnička škola za visokogradnju, Građevinska tehnička škola za niskogradnju, KV škola za proizvodna građevinska zanimanja i Viša škola za proizvodna zanimanja i poslovođe građevinske struke.
Danas Arhitektonska tehnička škola ima dva profila: Građevinski tehničar za visokogradnju, a od školske 2007/2008. godine uveden je novi ogledni profil – Arhitektonski tehničar. U školi ima ukupno dvadeset i šest odeljenja. Od toga je osam odeljenja Arhitektonskog tehničara i osamnaest odeljenja Građevinskog tehničara za visokogradnju. Školska 2013/14. godina počela je sa jednim odeljenjem manje. Ministarstvo je naložilo da se jedno odeljenje ukine pa trenutno Arhitektonska tehnička škola u prvom razredu ima dva odeljenja Arhitektonskog tehničara i četiri odeljenja Građevinskog tehničar za visokogradnju.
U nastavi su zastupljeni mnogi opšteobrazovni kao i stručni predmeti iz oblasti arhitekture i građevinarstva. Pored redovne nastave učenici imaju blok nastavu iz pojedinih predmeta, kao i praktičnu nastavu. Takođe, deo nastave izvodi se i u računarskim kabinetima. U školi postoje tri kabineta u potpunosti opremljena računarima.
Đaci naše škole su učesnici na mnogim opštinskim, gradskim i republičkim takmičenjima iz raznih oblasti i osvajaju zapažene rezultate na njima.
Ako želite da ulepšate svoju okolinu, da naučite, između ostalog i kako se grade ekološki zdravi objekti, dođite u našu školu da to naučite i primenite u praksi.