🏫 Srednja škola 📍 Beograd (Vračar)

ARHITEKTONSKA TEHNIČKA ŠKOLA

Registar i kontakt informacije ustanove na Portalu škola Srbije

📍

Lokacija i područje

Mesto: Beograd
Adresa: Vojislava Ilića 78 (11050)
Opština: Vračar
Školski okrug: Grad Beograd
Školska uprava: Beograd
☎️

Kontakt i rukovodstvo

Direktor: Ružica Stojić
Tel. direktora: 011 / 241-21-27
Tel. sekretara: 011 / 380-77-44
Glavni telefon: 011/ 241-28-94
E-pošta: [email protected]
Faks: 011/ 245-56-75
🌐

Internet i mreže

📋

Identifikacija i sistemski podaci

Matični broj: 07078641
PIB: 102079710
Vrsta osnivača: Javna ustanova
Ustanova radi od: 13. jun 1991.
📜

Prosvetni glasnik

3 broja

Brojevi „Prosvetnog glasnika" u kojima su objavljeni planovi i programi nastave i učenja po kojima škola radi.

Programi školske 2025/2026.

  • Arhitektonski tehničar 2022/2023 I–IV razred · 716 učenika
    8/2022

Svi brojevi vezani za školu

2015. 1318
2022. 8
📊

Škola u brojevima

školska 2025/2026.

Učenici

716 učenika
24 odeljenja
29,8 učenika po odeljenju
+4% učenika u odnosu na 2021/2022.

Zaposleni

77 zaposlenih
56 u nastavi
21 nenastavno osoblje
58 na neodređeno
19 na određeno
12,8 učenika po nastavniku

Prostor

1 objekat
16 učionica
19 kabineta
1 radionica
1 fiskulturnih sala
1 biblioteka
4.617 m² površina objekata

Programi i jezici

1 obrazovnih profila
1 stranih jezika
Tabele i detalji po razredima, jezicima, zaposlenima i objektima ↓

📊 Podaci Ministarstva prosvete — detaljno

Podaci koje ustanova unosi u Jedinstveni informacioni sistem prosvete (JISP), objavljeni kao otvoreni podaci Ministarstva prosvete.

🎒

Učenici po razredima 2025/2026.

RazredUčenikaOdeljenjaProsek
I razred181630,2
II razred173628,8
III razred185630,8
IV razred177629,5
Ukupno7162429,8
📈

Kretanje kroz godine

Broj učenika

Od 2021/2022. do 2025/2026. broj učenika se povećao za 28 (+4%), a broj odeljenja je ostao 24.

Broj zaposlenih

GodinaUkupnoU nastavi
2023/2024.7253
2024/2025.7656
2025/2026.7756
🎓

Obrazovni profili 2025/2026.

Profil / smerPodručje radaUčenikaOdeljenja
Arhitektonski tehničarGeodezija i građevinarstvo71624
📜

Nastavni planovi i programi 2025/2026.

ProgramRazrediProsvetni glasnik UčenikaTrajanjeUpisNivo (NOKS)
Arhitektonski tehničar 2022/2023 I–IV 8/2022 716 4 godine Aktivan NOKS 4
📚

Aktivni nastavni planovi i programi

  • Arhitektonski tehničar4 godine
🌍

Jezici

Jezik nastave

  • Srpski jezik716 učenika

Strani jezik 2025/2026.

  • Engleski jezik716 učenika
👥

Zaposleni 2025/2026.

77ukupno
56nastavno osoblje
21nenastavno

Na neodređeno 58, na određeno 19 (bez zamena).

Po radnim mestima

  • Nastavnik predmetne nastave34
  • Nastavnik predmetne nastave sa odeljenjskim starešinstvom22
  • Čistačica10
  • Organizator praktične nastave i vežbi3
  • Referent za pravne,kadrovske i administrativne poslove1
  • Diplomirani ekonomista za finansijsko - računovodstvene poslove1
  • Tehničar investicionog / tehničkog održavanja / održavanja uređaja i opreme1
  • Domar/majstor održavanja1
  • Direktor ustanove1
  • Sekretar ustanove1
  • Stručni saradnik psiholog1
  • Stručni saradnik - bibliotekar / nototekar / medijatekar1
🏫

Objekti i prostor

ObjekatUčioniceKabineti LaboratorijeRadioniceFiskulturne sale BibliotekePovršina
Arhitektonska Tehnička Školasedište Vojislava Ilića 78, Beograd (Vračar) 161901 114.617 m²

Izvor: Portal otvorenih podataka Ministarstva prosvete (podaci iz JISP-a, preuzeti 28. septembar 2026.). Ako neki podatak nedostaje ili nije tačan, ustanova ga ispravlja u JISP-u.

📜 Arhivska prezentacija škole (istorijski sadržaj) ▼

   Istorijat škole

 

Josif Bukavac, arhitekta zaposlen u Ministarstvu građevina, zajedno sa svojim mladim prijateljima i kolegama, uspeo je da 1. oktobra 1902. godine dobije saglasnost Ministarstva privrede za osnivanje Večernje zanatske škole, prve privatne škole takvog tipa. Pored Josifa Bukavca, za otvaranje i rad ove škole bili su zaslužni i arhitekta Svetolik I. Popović i građevinski inženjerĐorđe B. Zlatanović. Osnovni zadatak škole bio je „da zanatlijama pribavi sva tehnička i praktična znanja, koja se u radionicama ne mogu steći, a koja su im neophodna u zanatu”.

     Godine 1905. sa radom počinje i Mašinski odsek, a Josif Bukavac je 7. septembra iste godine i zvanično postavljen za upravnika škole. Josif Bukavac je od 1902. do 1914. godine predavao sledeće predmete: Građevinske konstrukcije, Matematika i Slobodoručno i stručno crtanje.

     Godine 1907. škola menja ime i postaje Građevinsko-zanatska škola, a 1919. godine dobija status poludržavne škole i radi pod imenom Građevinsko-zanatlijska škola. U njoj su postojali sledeći odseci: građevinski, mašinski, dekorativni i elektrotehnički. Škola je tada bila smeštena u prostorijama Učiteljske škole u ulici Kraljice Natalije (sada je to ul. Narodnog fronta), a nastava je izvođena, i dalje, u večernjim časovima. Od novembra 1922. godine Školi je priznat rang niže srednje škole, a njeni đaci su mogli da se upišu u srednju tehničku školu.

     Ideju o osnivanju srednje tehničke škole, pokrenulo je, davne 1894. godine Srpsko inženjersko društvo, koje je uvidelo nedostatak tehničara, kao važne karike između majstora i inženjera. Uprkos tome što je urađen projekat koji je sadržao i nastavni plan, do osnivanja škole nije došlo.

     Godine 1920. na osnovu Zakona o radnjama, ministar trgovine i industrije donosi Uredbu o Srednjoj tehničkoj školi u Beogradu.

     Zakon o Srednjoj tehničkoj školi u Beogradu donet je 30. marta 1922. godine, a obnarodovan je u Službenim novinama Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, br. 105, od 15. maja 1922. godine. Nastava u ovoj školi, koja je ponela ime Državna Srednja Tehnička škola u Beogradu, počela je 22. septembra 1924. godine. Njeni učenici pohađali su sledeće smerove: arhitektonski, građevinski, mašinski, elektrotehnički. Ovakva podela po oblastima omogućila je obrazovanje uže specijalizovanih tehničara koji su uz teorijsku imali i praktičnu nastavu, kao i šestonedeljnu ferijalnu praksu koja se obavljala tokom leta, po raznim gradilištima, preduzećima i radionicama. Škola je radila kao četvorogodišnja stručna škola i postala je rasadnik budućih stručnih škola u Beogradu i Srbiji. Nastavni kadar škole činili su poznati inženjeri arhitekture, građevinarstva, mašinstva, elektroinženjeri, a neki od njih bili su i autori udžbenika po kojima je izvođena nastava.

     Iz ove matične škole osamostalile su se sledeće: Građevinska, Geodetska i Industrijska srednja tehnička škola – ITSŠ (školske 1947/48. godine).

     U ovom periodu škola je bila oformljena od tri odseka: građevinskog, arhitektonskog i odseka za hidrogradnju. Škola prerasta u veliki Građevinski školski centar 27. 10. 1962. godine, u čiji sastav su ulazile sledeće škole: Građevinska tehnička škola za visokogradnju, Građevinska tehnička škola za niskogradnju, KV škola za proizvodna građevinska zanimanja i Viša škola za proizvodna zanimanja i poslovođe građevinske struke.

Danas Arhitektonska tehnička škola ima dva profila: Građevinski tehničar za visokogradnju, a od školske 2007/2008. godine uveden je novi ogledni profil – Arhitektonski tehničar. U školi ima ukupno dvadeset i šest odeljenja. Od toga je osam odeljenja Arhitektonskog tehničara i osamnaest odeljenja Građevinskog tehničara za visokogradnju. Školska 2013/14. godina počela je sa jednim odeljenjem manje. Ministarstvo je naložilo da se jedno odeljenje ukine pa trenutno Arhitektonska tehnička škola u prvom razredu ima dva odeljenja Arhitektonskog tehničara i četiri odeljenja Građevinskog tehničar za visokogradnju.

     U nastavi su zastupljeni mnogi opšteobrazovni kao i stručni predmeti iz oblasti arhitekture i građevinarstva. Pored redovne nastave učenici imaju blok nastavu iz pojedinih predmeta, kao i praktičnu nastavu. Takođe, deo nastave izvodi se i u računarskim kabinetima. U školi postoje tri kabineta u potpunosti opremljena računarima.

     Đaci naše škole su učesnici na mnogim opštinskim, gradskim i republičkim takmičenjima iz raznih oblasti i osvajaju zapažene rezultate na njima.

     Ako želite da ulepšate svoju okolinu, da naučite, između ostalog i kako se grade ekološki zdravi objekti, dođite u našu školu da to naučite i primenite u praksi.