SCHOOL OF MECHANICAL AND ELECTRICAL ENGINEERING
Register entry and contact information of the institution on the Serbian Schools Portal
Location and area
Contact and management
Web and social media
Identification and system data
📜 Archived school presentation (historical content) ▼
Geneza, razvoj i sudbina Mašinsko-elektrotehničke škole vezana je za posleratnu izgradnju Kruševca i okoline. Za potrebe fabrike vagona 14. oktobar, koja je zapošljavala i do 8.000 radnika, trebalo je školovati stručne kadrove metalske i mašinske struke.
Prvom petoletkom je nastala industrijska škola. Zgrada i radionice i danas se nalaze na samom ulazu u fabriku, ali imaju drugu namenu. Škola je pod rukovodstvom prosvetnog radnika Mileta Dželebdžića ubrzo postala "ogledna" u republici.
Elektro - struka se školovala pri Školi učenika u privredi ( danas Dom Omladine).Tiodor Simonović je jedini stalni nastavnik škole.
Tehnička škola formirana je 1959. godine. Posao organizovanja i rukovođenja obavljao je Miško Stražmestar.
Stvaranjem velikih obrazovnih centara po Srbiji, 1968. god. u Kruševcu je formiran Obrazovni tehnički centar, a od tri prethodno navedene škole. Centar je sa hemijskom i krojačkom strukom školovao preko 2500 učenika. Da bi učenici imali pristojne i radne uslove za obavljanje praktične i teorijske nastave, prvi direktor Centra, mašinski inženjer Nastas Jakšić uz pomoć opštine i Republike izgradio je današnju školu sa salom za fizičko vaspitanje i "zavodskom " zgradom.
Od tog trenutka nastaju zlatni dani OTC"Veljko Vlahović", kako je škola preimenovana. U mašinskoj struci radili su najbolji mašinski inžinjeri. Praktičnu nastavu obavljali su doajeni industrijske škole.
Na festivalima rada omladine Jugoslavije Centar je osvajao uglavnom prva mesta i bio vodeća škola u Jugoslaviji. Po tom kriterijumu dobili smo pravo organizacije, domaćina Festivala rada 1975. god. Upravo tada sklopili smo pobratimstvo sa sličnim centrom iz Splita " Mato Golem", koje je trajalo do raspada SFRJ.
Godine 1979. KPZ grada registrovala je u Centru Kulturno umetničko društvo sa pet . Najbolje rezultate u radu Društva postizali su recitatori takmičeći se širom Jugoslavije. Folklorna imala je najviše javnih nastupa. Imali smo svoj orkestar, svoje ozvučenje i narodnu nošnju. Škola je izdavala svoj list "Veljko", u kome su redakciju činili učenici, a urednik je bio prof. književnosti Dragoslav Gavrilović.
Za potrebe učenika škola je formirala zdravstvenu službu u prostorijama škole. Lekar i zubar radili su u radnom vremenu škole.
Početkom osamdesetih godina u školi je počela ekspanzija elektro struke. Primljena su dva stalna radnika elektro inžinjera i povećan je broj odeljenja. Danas se broj nastavnika i profesora ove struke povećao na oko 20.
Prateći situaciju u privredi, škola je počela da obrazuje i kadrove za saobraćajnu struku. Danas bivši učenici ove struke obrazuju mlade generacije.
Mašinsko-elektrotehnička škola u Kruševcu, sa sigurnošću možemo reći, prati sva društvena događanja, privredna kretanja, promene u obrazovnom sistemu i sa uspehom, se uklapa u nove tokove. Zato se učenici i roditelji opredeljuju za ovu školu. Oni znaju da će posle završene ove škole imati odgovarajuće znanje i stručno obrazovanje, a samim tim i sigurniju i svetliju budućnost s obzirom na postojeće stanje u društvu.