Milano će biti domaćin trećeg po redu okupljanja omladinskog orkestra mladih muzičara koji sviraju po venecuelanskom modelu obrazovanja „El Sistema” koji muziku čini dostupnom i za decu iz nižih društvenih slojeva. Naši najtalentovaniji mladi muzičari iz Škole za muzičke talente iz Ćuprije, koji su se od oktobra prošle godine priključili programu, učestvovaće na letnjem kampu čija će  završnica biti veliki koncert u milanskoj Skali i teatru Arčimboldi pred 5.000 slušalaca. Koncerti će biti održani 28. i 29. avgusta u okviru „Milan Ekspo 2015” koji ima za cilj da promoviše kulturu i razumevanje među narodima, kao i očuvanje i zaštitu kulturnih identiteta na dobrobit budućih generacija.

Naši muzičari su dobar deo raspusta morali da provedu uz svoje instrumente, ali i u školi, koja ih je, usred avgusta, primila na poslednje pripreme pred put. Proveli su i nedelju dana sa muzičkim direktorom kampa u Milanu, dirigentom Brunom Kampom, koji je gost Srbije i ćuprijske škole treći put. On je, zajedno sa svojom saradnicom, violinistkinjom Marijom Sandberg, radio na zahtevnom repertoaru za završni koncert.

Paralelno sa ovim događajem, druga grupa dece iz muzičkih škola „Vladimir Đorđević“ iz Jagodine, „Milenko Živković“ iz Paraćina i „Škole za muzičke talente iz Ćuprije“, učestvovaće na četvorodnevnom letnjem kampu tokom predstavljanja organizacija civilnog društva u okviru Berlinskog procesa u Beču. Oni će, zajedno sa decom iz Austrije, Hrvatske, i Bosne i Hercegovine, nastupiti 26. avgusta pred visokim zvanicama ovog političkog događaja u organizaciji nemačke kancelarke Angele Merkel.

Podsetimo da je program „El Sistema” nastao u Venecueli 1975. godine, u okviru kojeg deca iz siromašnog  sloja dobijaju besplatno muzičko obrazovanje i obuhvata oko četiri miliona dece u svetu, a sprovodi se u 60 država širom sveta.

Đurđa Papazoglu iz Udruženja „Mjuzik art prodžekt”, koje sprovodi primenu „El Sistema” u Srbiji, kaže da se u saradnji sa Ministarstvom prosvete u našoj zemlji program sprovodi u šest gradova i obuhvata 250 dece iz srednjih i nižih društvenih slojeva.

Unesko je ovaj program proglasio za najuspešniji socijalno inkluzivni program u svetu. Nastao je tako što je u Venecueli broj dece koja ne pohađaju školu bio alarmantan, uz visoko prisustvo droge i kriminala. Muzika je toj deci postala škola društvenog života, težnja ka harmoniji i lepoti, što u svom okruženju nisu imala, a čemu su instinktivno težila.

– Učinak programa odražava se na tri osnovna plana: ličnom, porodičnom i u okviru zajednice. U ličnom krugu, deca u orkestrima i horovima razvijaju svoju intelektualnu i emotivnu stranu – sticanje principa liderstva, podučavanja i vežbanja, osećaja obaveze, odgovornosti, velikodušnosti i posvećenosti drugima, kao i pojedinačnog doprinosa u ostvarenju velikih zajedničkih ciljeva. Sve to dovodi do višeg stepena integracije i prilagođavanja na stalne promene, razvoja samopouzdanja i samouverenja. Spontanost muziku čini stubom društva, što je osnovna svrha tog modela obrazovanja i vaspitavanja. Ideja je ujedinjenje porodice kroz radost stvaranja muzike i delovanja orkestara i horova kojima dete pripada – kaže Đurđa Papazoglu.

Prema njenim rečima, duhovni svet koji muzika stvara prevazilazi materijalnu oskudicu. Od trenutka kada dete nauči da svira neki instrument, ono više nije siromašno već postaje dete koje napreduje ka profesionalnom nivou, i koje će kasnije postati punopravan i koristan građanin. Na taj način marginalizovane grupe dobijaju  vidljivost i grade odgovornost za budući život.

M. Sretenović
objavljeno: 19.08.2015. (Politika)