JAVNI ČAS MUZIČKOG ZABAVIŠTA

U okviru večerašnjeg redovnog, održan je javni čas na kome su naši najmlađi učenici Muzičkog zabavišta svojim roditeljima pokazali šta su naučili od februara meseca ove školske godine. Roditelji su uživali u tapšalici "Sedam", "Plesu sa čašama", naučili su po nešto o klaviru i pianinu, slušali modele za osnovne tonove lestvice, pesmicu "Haj,ho", a zatim su videli kako kucamo ritmičke vežbe i radimo ritmički diktat. Za kraj smo im svirali "Leptiriću šareniću" na klavir knjizi. Klinci su bili sjajni! Pokazali su da su dosta toga savladali kao i da su spremni da nastupe sami ali u grupi. Svakako sve te veštine koje stiču nisu važne samo za bavljenje muzikom već i za svakodnevne životne okolnosti koje su pred njima.

Jubilej naše škole

J U B I L E J

1939. - 2014.

MŠ KOSTA MANOJLOVIĆ

ZEMUN

 

By | 18 marta, 2014|Razno|Nema komentara

TV Pančevo – Pjacola i Šopen po izboru Zlate, Kristine i Sonje

By | 18 marta, 2014|Razno|Nema komentara

JAVNI ČAS MUZIČKOG ZABAVIŠTA

U okviru večerašnjeg redovnog, održan je javni čas na kome su naši najmlađi učenici Muzičkog zabavišta svojim roditeljima pokazali šta su naučili od februara meseca ove školske godine. Roditelji su uživali u tapšalici "Sedam", "Plesu sa čašama", naučili su po nešto o klaviru i pianinu, slušali modele za osnovne tonove lestvice, pesmicu "Haj, ho", zatim su videli kako kucamo ritmičke vežbe i radimo ritmički diktat. Za kraj smo im svirali "Leptiriću šareniću" na klavir knjizi. Klinci su bili sjajni, pokazali su koliko su dosta toga savladali kao i da su spremni da nastupe sami ali u grupi. Svakako sve te veštine koje stiču, nisu važne samo za bavljenje muzikom već i za svakodnevne životne okolnosti koje su pred njima.

Melodije beogradskog duha

Priča o nepravedno zaboravljenom muzičkom geniju, o čoveku čije su melodje zadužile atmosferu mnogih beogradskih noći.

Gotovo svaki milionski grad ima nekog muzičkog simbola. Za Pariz je to Šarl Aznavur, za Njujork Frenk Sinatra, za Los Anđeles Brajan Vilson, za Moskvu Vladimir Visocki, za Zagreb Arsen Dedić, za Rio de Žaneiro Antonio Karlos Žobim, a za Beograd – Predrag Ivanović. Svoju najpoznatiju kompoziciju “Pod sjajem zvezda” Predrag je napisao dok je bio u vojsci u Kumanovu 1957. godine. Jedne večeri se osećao naročito usamljenim među svim tim maslinasto zelenim uniformama i u srcu je osetio da mu nedostaje svoj rodni grad. Seo je za jedan stari klavir u Domu armije, i nakon pola sata nastala je “Pod sjajem zvezda”, verovatno najpoznatija kompozicija koju je napisao. Kako je sam rekao, on je samo prepisao melodiju od Beograda koji je postojao u njemu. Iako se u tekstu pesme nijedanput ne pominje reč “Beograd” ova pesma je i dan-danas simbol svega lepog što predstavlja naš glavni grad.

By | 12 marta, 2014|Razno|Nema komentara

Koncert prof. Vladimira Koha

11. Mart 2014. godine u 19:30 časova

Pored muzičke radionice, profesor Koh će 11. Marta održati i celovečernji koncert sa početkom u 19:30 časova i sledećim programom:


    - J.S.Bah: Preludijum iz sonate za violinu solo E-dur ;
    - J.S.Bah: „Ave Maria“ za violinu i klavir ;
    - N.Paganini : Kantabile za violinu i klavir ;
    - K.M.Veračini :Largo za violinu i klavir ;
    - N.Paganini : Sonata za violinu i klavir e-moll ;
    - F.Krajsler : Tri valcera za violinu i klavir ;
    - L.V.Betoven : Romansa F-dur za violinu i klavir ;
    - N.Paganini: Kapris br.9 za violinu solo;
    - P.Sarasate: Andaluzijska romansa za violinu i klavir

    Klavirska saradnja Miljana Jovanović

By | 8 marta, 2014|Razno|Nema komentara

Pesma u Badminton kubu Pančevo

By | 6 marta, 2014|Razno|Nema komentara

Pjer fan dir Vesteisin: Važno je biti dobar, ali i drugačiji

Sa nastupima za koje se kaže da prikazuju „krajnju ispoliranost”, „impresivnu kontrolu”, „široki stilski spektar”, južnoafrički pijanista Pjer fan dir Vesteisin se pokazao kao uspešan i svestran muzičar.

By | 3 marta, 2014|Razno|Nema komentara

Važnost ritma

Insistirajte na ritmu:
Ma koliko se vama čini da je pucketanje prstima, tapšanje ili udaranje nogom o pod u ritmu muzike prirodna stvar, ona to zapravo nije. Dete treba podsticati na ove akcije da bi se naučilo na slušanje i usvajanje ritma u kompoziciji. To će iz dana u dan davati sve bolje rezultate a dete će lakše biti suočeno i sa drugim aktivnostima ako ima izgrađen ritam. Dete koje nema ritma ima problem sa čitanjem, pisanjem, govorom, koordinacijom, zaostaje u savladavanju veština kao što su ples, recitovanje, gluma, ali i obična dečja igra.

Dobitnici godišnjih nagrada ZMBŠS

 

By | 3 marta, 2014|Razno|Nema komentara