Genijalnost nasuprot proseka !?
Snazna, upecatljiva i intrigantna prica o zavisti mediokriteta prema geniju koja prikazuje rivalitet Salieri-a i Mozart-a, istorijski je netacna.Ta fiktivna spekulacija prezentovana je prvobitno u maloj tragediji A.S.Puskhin-a "Mozart i Salieri", zatim u istoimenoj operi N.Rimsky-Korsakov-a, a danasnjoj javnosti poznata je prevashodno iz pozorisne drame P.Shaffer-a i izvanrednog filma M.Forman-a.
Antonio Salieri (1750-1825) bio je kompozitor italijanskog klasicizma, ucitelj Beethoven-a i Schubert-a, zauzimao je visoku poziciju kapelmajstora na habsburskom dvoru Joseph-a II (za razliku od Mozart-a koji je vodio boemski zivot, cesto na ivici bede). Iako se nisu cesto sretali obzirom da su u socijalnom smislu pripadali razlicitim krugovima, medjusobno su se postovali. Salieri je cesto, iz svoje pozicije, zauzimao konstruktivan i protektivno-pomazuci stav prema Mozart-u, kad god to nije bilo u suprotnosti sa njegovim interesima.
Luciano Pavarotti
Podsetimo se da nas je, na danasnji dan 2007.godine, napustio jedan od najvecih tenora danasnjice. Njegov operski opus je monumentalan, diskografija vise nego obimna a fantastican glas sa kojim se uspesno poigravao, uz karakteristicne, spektakularne scenske nastupe ostaju u vecnom secanju.
Vojislav Vučković i njegovo doba
У српској музици Војиславу Вучковићу, који је рођен 18. октобра 1910. године, у Пироту, припада сасвим уникатно место.
За само тридесет две године живота Вучковић је остварио значајну уметничку каријеру: био је један од главних представника српске међуратне музичке авангарде и уједно први који се ње одрекао, а активно је деловао и као диригент, музиколог, критичар и организатор концерата. Ток историје наше земље обезбедио му је, међутим, много дужу славу: он је био најзначајнији музичар, комуниста, који је погинуо у Другом светском рату. Све његове сачуване (и недовршених) композиције извођене су и снимане, а већи део опуса је и штампан.
Istorija elektronske muzike
Tekst koji predstoji sadrzi istoriju elektronske muzike od pojave njenje ideje, preko njenog relizovanja pa sve do planetarnepopularnosti, odnosno do dana danasnjeg. Njene ideja se pojavljuje jos davne 1916, ali njeno relizovanje pocinje tek 1960-ih. Tekst sadrzi vremenski poredane godine nastanka glavnih pravaca elktronske muzike, kao i njihovo mijesanje. Kod svakog pravca spomenuti su njegovi osnivaci, kao i licnosti zasluzne za njihovo razvijanje.
Teks je dragocjen jer na jednom mjestu sadrzi ogroman broj informacija koje mogu zadovoljiti svacije zelje. Ali prije svega tekst je jako poučan i zanimljivog je sadrzaja.
Jubilarni Mokranjčevi: Omaž Negotinu, koncerti Beogradske filharmonije, „Viva voksa“…
Jubilarni 50. Mokranjčevi dani, koji će biti održani od 10. do 16. septembra, biće omaž gradu Negotinu i biće više revijalnog tipa, istaknuto je na današnjoj konferenciji za novinare u Beogradu.
- Festival je ove godine zamišljen da više bude u susret Negotinu i Negotinskoj publici, da bude više revijalnog tipa u odnosu na prošlogodišnji, a imaće tri segmenta - rekla je selektor festivala Branka Radović.
Ona je rekla da je bila namera da se ojača takmičarski deo i da će horovi iz Moskve, Istanbula, Sofije, Soluna i Bukurešta, koji će se takimičiti u natpevavanju, nastupiti sa Mokranjčevom Šestom rukoveti.
- Od naših horova tu je Pančevačko srpsko crkveno pevačko društvo - navela je Radović i najavila da će u revijalnom delu nastupiti hor "Viva voks".
Selektorka festivala je kazala da će biti održana i dva simfonijska koncerta - Beogradske filharmonije i Simfonijskog orkestra RTS.
- Od 2000. godine Beogradska filharmonija nije učestvovala na festivalu. I dogovorili smo se da to bude jedan slovenski program i da solista bude Maja Bogdanović. Violončelo kao instrument nije dugo bio prisutan. Radi se o Dvoržakovom koncertu za violončelo. Dirgent je Vladimir Kulenović - navela je Branka Radović.
Ona je rekla da će orkestar RTS izvesti Betovenovu Devetu simfoniju.
Selektorka festivala je objasnila da će treći segment biti muzikološki, u okviru koga će muzikolog i kompozitor Nadežda Mosusova govoriti na temu "Fenomen Stevana St. Mokranjca i kraj istorije muzike".
Milovuk
Škola notnog pevanja
https://mega.nz/#!Cc9GyRgB!EOXxuOdGjV_0w5WFZyWLEV6yt00SE64Rq7kzFxgm_xg
Svirajmo klasiku
/* Style Definitions */ table.MsoNormalTable {mso-style-name:"Table Normal"; mso-tstyle-rowband-size:0; mso-tstyle-colband-size:0; mso-style-noshow:yes; mso-style-priority:99; mso-style-parent:""; mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; mso-para-margin-top:0cm; mso-para-margin-right:0cm; mso-para-margin-bottom:10.0pt; mso-para-margin-left:0cm; line-height:115%; mso-pagination:widow-orphan; font-size:11.0pt; font-family:"Calibri","sans-serif"; mso-ascii-font-family:Calibri; mso-ascii-theme-font:minor-latin; mso-hansi-font-family:Calibri; mso-hansi-theme-font:minor-latin; mso-fareast-language:EN-US;}
OPIS PROJEKT I ZNAČAJ PROJEKTA ZA ZAJEDNICU ---> http://www.superste.net/project/svirajmo-klasiku/
!
"Nikada nemojte da vežbate više od tri do četiri sata dnevno. Niko ne može da se koncentriše duže od toga, a morate i da provedete ostatak vremena učeći o životu, ljubavi i umetnosti, i ostalim divnim stvarima u svetu. Ako mlada osoba sedi u sobi i vežba ceo dan, šta će uopšte moći da izrazi svojom muzikom?"
Artur Rubinštajn
Мреже