🏫 Gymnasium 📍 Smederevo (Smederevo)

GYMNASIUM SMEDEREVO

Register entry and contact information of the institution on the Serbian Schools Portal

📍

Location and area

Place: Smederevo
Address: Slobode 3 (11300)
Municipality: Smederevo
School district: Podunavlje
School administration: Požarevac
☎️

Contact and management

Principal: Aleksandar Marinković
Main phone: 026/617-383
Fax: 026/617-384
🌐

Web and social media

Facebook: Not provided
Instagram: Not provided
📋

Identification and system data

Registration number: —
Tax ID (PIB): —
Type of founder: —
📜

Education Gazette

49 issues

Issues of the Education Gazette (Prosvetni glasnik) in which the curricula the school follows were published.

Programs in the 2025/2026 school year

  • Gymnasium - natural sciences and mathematics 2018/2019 Grades I–IV · 272 students
    12/20188/20194/202012/202015/20201/20213/2021
  • Gymnasium - social sciences and languages 2018/2019 Grades I–IV · 220 students
    12/20188/20194/202012/202015/20201/20213/2021
  • Gymnasium for students with special aptitude for computer science 2023/2024 Grades I–IV · 58 students
    13/2023
  • Students with special aptitude for philology - English 2023/2024 2023/2024 I, Grades III–IV · 56 students
    12/2023

All issues related to the school

1990 5
1992 3
1993 17
1994 2
1995 28
1997 23
2002 2
2003 510
2004 111824
2005 311
2006 261217
2008 18
2009 1310
2010 5
2011 7
2013 4141718
2014 5
2015 418
2016 1113
2017 1510
2018 12
2019 815
2020 471215
2021 13
2023 1213
📊

School in numbers

school year 2025/2026

Students

606 students
28 classes
21.6 students per class
2 students on an IEP
−12% students compared with 2021/2022

Staff

76 employees
60 in teaching
16 non-teaching staff
54 permanent contracts
22 fixed-term contracts
10.1 students per teacher

Facilities

1 building
20 classrooms
9 specialized classrooms
1 workshops
1 gyms
1 libraries
3,969 m² building area

Programs and languages

4 educational profiles
6 foreign languages
Tables and details by grade, language, staff and buildings ↓

📊 Ministry of Education data — details

Data that the institution enters into the Unified Education Information System (JISP), published as open data by the Ministry of Education.

🎒

Students by grade 2025/2026

GradeStudentsClassesAverage
Grade I157722.4
Grade II156722.3
Grade III134719.1
Grade IV159722.7
Total6062821.6

Individual education plan (IEP): 2 students(IEP1: 0, IEP2: 0, IEP3: 2).

📈

Trends over the years

Number of students

From 2021/2022 to 2025/2026, the number of students decreased by 79 (-12%), and the number of classes fell from 29 to 28.

Number of employees

YearTotalTeaching
2023/20247458
2024/20257660
2025/20267660
🎓

Educational profiles 2025/2026

Profile / trackField of workStudentsClasses
Gymnasium - natural sciences and mathematicsGymnasium27212
Gymnasium - social sciences and languagesGymnasium2209
Gymnasium for students with special aptitude for computer scienceGymnasium584
Students with special aptitude for philology - EnglishGymnasium563
📜

Curricula 2025/2026

ProgramGradesEducation Gazette StudentsDurationEnrollmentLevel (NQF)
Gymnasium - natural sciences and mathematics 2018/2019 I–IV 12/2018, 8/2019, 4/2020, 12/2020, 15/2020, 1/2021, 3/2021 272 4 years Active NQF 4
Gymnasium - social sciences and languages 2018/2019 I–IV 12/2018, 8/2019, 4/2020, 12/2020, 15/2020, 1/2021, 3/2021 220 4 years Active NQF 4
Gymnasium for students with special aptitude for computer science 2023/2024 I–IV 13/2023 58 4 years Active NQF 4
Students with special aptitude for philology - English 2023/2024 2023/2024 I, III–IV 12/2023 56 4 years Active NQF 4
📚

Active curricula

  • Gymnasium - social sciences and languages4 years
  • Gymnasium - natural sciences and mathematics4 years
  • Students with special aptitude for computer science4 years
  • Students with special aptitude for philology - English4 years
🌍

Languages

Language of instruction

  • Serbian606 students

Second foreign language 2025/2026

  • German296 students
  • French141 students
  • Italian71 students
  • Russian24 students
  • Spanish16 students

First foreign language 2025/2026

  • English548 students

Foreign language 2025/2026

  • English58 students
👥

Staff 2025/2026

76total
60teaching staff
16non-teaching

Permanent: 54, fixed-term: 22 (excluding substitutes).

By job position

  • Subject teacher36
  • Subject teacher and class teacher24
  • Cleaner8
  • Head of accounting1
  • Financial and accounting clerk1
  • Caretaker/maintenance worker1
  • Principal1
  • School secretary1
  • School pedagogue1
  • School psychologist1
  • School librarian / music librarian / media librarian1
🏫

Buildings and facilities

BuildingClassroomsSpecialized classrooms LaboratoriesWorkshopsGyms LibrariesArea
Gymnasiummain building Ulica Slobode 3, Smederevo 20901 113,969 m²

Source: Open Data Portal of the Ministry of Education (data from JISP, retrieved 28 September 2026). If any data is missing or incorrect, the institution corrects it in JISP.

📜 Archived school presentation (historical content) ▼

Istorijat škole


GIMNAZIJA, je za preteču imala najpre Realčicu (malu gimnaziju) koja je u Smederevu otvorena 1871. i to posle višegodišnjih zahteva smederevskih vlasti. Te godine  u prvi razred je upisano 35 učenika. Škola je bila smeštena u prostorijama Načelstva. Prvi predavači su bili: Milan Maksimović, predavao srpsku gramatiku i zemljopis i istovremeno imao dužnost prvog zastupnika direktora; Franjo Elezović, učitelj računice, crtanja i krasnopisa; Jovan Marković, učitelj nemačkog jezika, pevanja i gimnastike; Jovan Bademlić, suplent i zamenik direktora; Josif Marković, sveštenik, učitelj veronauke. Naredne, 1872. uveden je drugi razred, a usled  ratnih i političkih prilika uvođenje trećeg razreda je odobreno tek 1878. a od 1879. škola prerasta u četvororazrednu nižu gimnaziju.

Broj učenika školske 1881/82.

Grade

Total

I

II

III

IV

Muški

50

17

19

13

99

Ženski

9

8

–

3

20

Total

59

25

19

16

119

Za osnivanje petog razreda činjeni su mnogi bezuspešni pokušaji 1885, 1886. i 1895. Međutim, 1898. je Niža gimnazija u Smederevu, ukinuta Zakonom o srednjim školama, a ponovo osnovana 1902. Tek 1912. postaje nepotpuna šestorazredna škola i to po prvi put u Smederevu kao mešovita jer joj je te godine pripojena Privatna niža ženska gimnazija, Privatna trgovačka i Ženska škola. Tada je  Gimnazija imala 340 učenika. Posle korišćenja prostora u Načelstvu nastava u Realčici se odvijala u jednoj zgradi koja je bila na mestu gde je kasnije podignut Opštinski dom /hotel „Grand“/. Bila je to stara adaptirana zgrada s malim i tesnim učionicama i imala je veoma malo dvorište. Da bi rešili problem školskog prostora Realčica je 1881. preseljena kod Brankove ciglane a kada je i ona postala tesna postojećoj  zgradi je pripojena jedna zgrada sa tri odeljenja. Kasnije je Opština Gimnaziji ustupila zgradu koja je svojevremeno bila namenjena „Gornjoj“ osnovnoj  školi i tu je radila do 1929. Za vreme I svetskog rata škola nije radila, a posle oslobođenja 1918. nastavila je s radom, najpre kao petorazredna a potom je postala šestorazredna škola i zvala se Kraljevska srpska gimnazija. Zbog proteklih ratnih neprilika uvedeno je skraćeno trajanje školske godine a neki učenici su pohađali tečajeve i posle toga polagali  ispite. Učenje po programu pune školske godine započeto je 1920. kada je postala potpuna osmorazredna škola i dobila ime „Smederevska gimnazija“, a smederevski đaci nisu više morali da  školovanje nastavljaju u Požarevcu ili Beogradu. Škola je tada imala 426 učenika od kojih je u nižim razredima (do male mature) bilo 295 učenika. U tadašnjim ekonomskim i obrazovnim uslovima završena mala matura je smatrana dovoljno stručnom i pružala mogućnost dobrog zaposlenja. Od 1920. je uvedena i školarina koja se plaćala u gotovom a određivana je na osnovu poreskih obaveza roditelja. Zbog nedostatka potrebnog broja učenika VIII razred je bio ukinut školske 1925/26. i 1926/27. Od 1929. je uvedena obaveza polaganja prijemnih ispita. Otvaranjem pune gimnazije i stalnim povećanjem broja učenika  ponovo je nastao problem  nedovoljnog školskog prostora. Gimnazija je tada koristila učionice Osnovne škole (gde je danas Gimnazija) i neke adaptirane prostore u drugim zgradama, pa je Opština  odlučila da za Gimnaziju gradi novu zgradu. Formiran je posebni Fond i prikupljena sredstva, ali se s gradnjom odugovlačilo i na kraju odustalo. Banska uprava je 1930. za potrebe Gimnazije otkupila zgradu tadašnje Osnovne škole i od braće Rašića kupila susedno imanje čime je prošireno školsko dvorište i obezbeđen prostor za  dogradnju novih učionica. Doziđivanje je završeno tek 1935. Tada su se stekli uslovi da se u školi uspostave nastavni kabineti, organizuje učenička i nastavnička biblioteka, a nastavnici su sa učenicima formirali i stalno upotpunjavali specijalizovane školske zbirke. Tako je nastala i bogata muzejska zbirka koja je 1950, zajedno s zbirkom Milana Jovanovića Stojimirovića, postala eksponatska osnova Narodnog muzeja u Smederevu. Vremenom Gimnazija postaje sve značajniji obrazovni ali i kulturni činilac grada. Ima svoj hor, orkestar, đačku družinu “Davidović“, organizaciju podmlatka Crvenog krsta, Kolo Saveza trezvene mladeži „Spas“, podružnicu Ferijalnog saveza, Sokolsko društvo, podmladak „Jugoslovenske straže“ i podmladak Aero kluba. Za vreme okupacije u II svetskom ratu, već na početku, zgradu Gimnazije su za svoje potrebe zauzeli Nemci a škola je radila u prostorijama Osnovne škole i nekim privatnim zgradama. Tada su učinjene i velike promene u sastavu nastavnika: neki raniji profesori su odvedeni u zarobljeništvo, drugi otpušteni iz službe. Te prve okupacione godine  učenici su imali samo 44 radnih dana. Eksplozija municije u Tvrđavi znatno je  oštetila i zgradu Gimnazije. Učenici i nastavnici nastojali su da iz ruševina iznesu i na sigurno sklone pojedine predmete iz školskih zbirki. Mnogi učenici starijih razreda su tada mobilisani u Nacionalnu službu rada. Gimnazijska zgrada je za nastavu osposobljena tek za početak školske 1943/44. ali dva meseca kasnije u Gimnaziji je formirana bolnica za ranjenike a učenici su nastavu pohađali u prostorijama Okružnog suda i sali bioskopa. Odeljenja su bila spojena, imali su smanjen broj časova a jedanput mesečno učenici su dobijali pitanja a u martu polagali ispite. Aprila 1944. počela je redovna nastava ali ubrzo se dogodilo savezničko bombardovanje Smedereva pa je škola ponovo prekinula rad. Pri kraju rata Nemci su prilikom povlačenja iz besa zapalili zgradu Gimnazije kada je izgorelo jedno krilo i centralni deo zgrade. Posle oslobođenja, januara 1945. sazvan je sastanak roditelja i formiran Školski savet čiji je osnovni zadatak bio da organizuje rasčišćavanje ruševina u zgradi Gimnazije i njeno osposobljavanje  za nastavak rada. Te godine je nastava počela u januaru i to u deset učionica „Gornje osnovne škole“ a tri odeljenja su radila u jednoj privatnoj zgradi. U tim prostorijama je organizovana i nastava školske 1945/46. Tada je bilo upisano 1.099 učenika a tokom godine je doseljeno još 72. Među učenicima je bilo dosta siromašnih i sa sela pa je za njih organizovan poseban internat na Dunavu. Nastava je te godine za redovne učenike počela kasnije jer je pre toga, u pet odeljenja namenjenim za Gimnaziju, počeo svakodnevno da radi kurs za oficire a nastava za redovne učenike je počela tek 24. septembra. Nastavni program je bio skraćen a nastava održavana svakog drugog dana. Zgrada Gimnazije je popravljena tek za školsku 1947/48. kada je počela normalizacija nastavnog rada i drugih obrazovnih, društvenih, kulturnih i sportskih aktivnosti učenika.

Reorganizacijom obrazovnog sistema 1951. kada je uvedeno obavezno osnovno osmogodišnje školovanje, u Gimnaziji je počelo postepeno ukidanje nižih razreda i od školske 1954/55. Gimnazija postaje četvorogodišnja srednja škola. Imala je manji broj učenika i novi nastavni program, promenjen način polaganja višeg tečajnog ispita /mature/, a od 1956. uveden je prijemni ispit za upis u Gimnaziju.

Broj učenika Gimnazije od 1948-58.
1948/49. 1949/50. 1950/51. 1951/52. 1952/53. 1953/54. 1954/55. 1955/56. 1956/57. 1957/58.

1.128

1.203

1.216

931

755

557

422

433

356

334

U cilju proširivanja i produbljivanja znanja iz prirodnih i društvenih nauka i opštetehničkog obrazovanja, radi podsticanja ličnih sposobnosti učenika i pomoći u opredeljivanju za budući profesionalni poziv i dalja školovanja, 1960. su u gimnazije uvedeni: društveno-jezički i prirodno-matematički smerovi. Učenici su se posle završenog I razreda opredeljivali za jedan od tih smerova. Tada je uveden princip javnosti u ocenjivanju i lakši i jednostavniji način polaganja završnog ispita. Učenik je tokom završne godine radio domaći rad iz predmeta po svom izboru,  rad je pregledala  komisija pred kojom je učenik na usmenom ispitu branio svoj rad a pismeno polagao ispit iz srpskog jezika. Od školske 1966/67.  Gimnazija nosi ime „Jovan Janićijević“, đaka škole i istaknutog prvoborca. Da bi se omogućio savremeniji rad  u školi 1970. je započeta a 1972. završena dogradnja četiri nove učionice, sala za fizičko vaspitanje i sportski tereni u dvorištu. Škola je dobila i nove, savremenim učilima opremljene kabinete za fiziku, hemiju, biologiju, odbranu i zaštitu, fonolaboratoriju za strane jezike, radionicu za tehničko obrazovanje. Dogradnja je finansirana iz mesnog samodoprinosa. Za vreme gradnje nastava je držana u Osnovnoj školi „Dimitrije Davidović“. Opštom reformom školstva od školske 1977/78. početo je postupno uvođenje takozvanog usmerenog obrazovanja. Po Šuvaru, tvorcu te reforme škole iz tog perioda, nezvanično su se zvale „šuvarice“. Gimnazija  tada postaje obrazovni centar. U prvom obrazovnom stupnju u I i II razredu su izučavani opšte obrazovni predmeti, u drugom stupnju školovanje je moglo da traje jednu ili dve godine, zavisno od profesionalnog usmerenja u okviru obrazovnih područja. Gimnazija je tada imala obrazovna usmerenja: u području kulture i javnog informisanja delatnosti: novinar – saradnik, knjižničar, organizator programa kulturnih aktivnosti; prevodilačko područje  delatnost inokorespodent i  prevodilac – saradnik, prirodno naučno, odnosno tehničko područje delatnost: tehničar za biohemiju i molekularnu biologiju, laboratorijski tehničar za mikrobilogiju, tehničar za fiziku, tehničar za prostorno planiranje; za građevinsko područje delatnost tehničar za visokogradnju. Od 1980. uvedeno je i zdravstveno područje sa strukama: medicinska sestra- medicinski tehničar (opšti smer) a 1984. i drvoprerađivački smer i delatnost drvni tehničar finalnog proizvodnog smera. Učenici proizvodnih smerova imali su i časove praktične nastave u proizvodnim pogonima preduzeća u gradu. Nova delimična reforma obrazovanja u Srbiji od školske 1987/88. Ukinula je zajedničke osnove usmerenog obrazovanja i ukinula stručne i obrazovne profile. Tako su u Školi tada postojale dve struke: kulturološko-jezička sa dva obrazovna profila (kulturolog saradnik i inokorespodent-saradnik) i prirodno-matematički sa obrazovnim profilom saradnik u prirodnim naukama. Velika značajna reforma školstva desila se od školske 1990/91. kada su u obrazovni sistem Srbije ponovo vraćene gimnazije i to sada sa 3 smera (opšti, društveno-jezički i prirodno-matematički). Naša Škola je bila škola sa dva smera (društveno-jezički i prirodno matematički). Od školske 1998/99. godine na zahtev Škole, Ministarstvo prosvete je odobrilo školovanje jednog odeljenja obdarenih učenika u filološkoj gimnaziji (sa 24 učenika) i to odeljenje za engleski jezik. Prvi put se u školi od tada kao drugi strani jezik uči španski i fakultativno italijanski jezik. Škola od tada u svakom razredu upisuje po 7 odeljenja (2 društveno-jezičkog smera, 4 prirodno-matematičkog smera i 1 odeljenje filološke gimnazije). Škola ima svoje Planinarsko-smučarsko društvo „Miroč“ osnovano 1950. godine, sportsko društvo sa sekcijama, Klub mladih matematičara „Arhimedes“, Organizaciju Crvenog krsta i Unesko klub, oformljene su i veoma aktivno rade sekcije: literarna, recitatorska, istorijska, psihološka, filozofska „Prometej“, sociološka, dramska, Delf, geografska, biološka, ekološka, informatička, fizis, likovna, muzička, Kreativna omladinska mreža i Filozofsko pozorište. Sekcije i klubovi u okviru svojih programa organizuju aktivnosti i s uspehom učestvuju  na  mnogim takmičenjima. Obrazovni, pedagoški i vaspitni karakter škole, nivo organizacije nastave i visoki stepen angažovanja nastavnika i profesora umnogome je doprineo da su brojni njeni učenici ostvarili visoka postignuća u nauci, tehnici, privredi, obrazovanju, društvenim, političkim, kulturnim i sportskim aktivnostima. Gimnazija je odlikovana Ordenom zasluga za narod sa zlatnom zvezdom, dobitnik je prestižne Vukove nagrade (KPZ Srbije, 1983), Svetosavske povelje (Smederevo, 1995). Rukovodioci a) Zastupnici upravitelja: Milan Maksimović (1871-1872); Jovan Bademlić (1872); Dragoljub Jovanović (1872-1875); Aleksa Adamović (1875-1881). b) Direktori: Miloš Davidović (1881-1888); Ljubomir Ćirić, Sima Bimbić (1888-1889), zastupnici direktora Spira Stanišić, 1889 i Ahilo Kolman, 1990); Dimirije Dovijanić (1890); Sreten Pašić (1891); Sima Bimbić (1892); Ljubomir Ćirić (1892); Ahilo Kolman (zastupnik direktora 1893); Mita Živković (1894); Kosta Milenković (1896); Svetozar Atanacković (1896-1898); Mihailo Bobić (1902-1905); Svetozar Obradović (1905-1906); Vojislav Vulović (1906-1910); Gavrilo Jovanović (1911), Matija Stanojlović (1912); Dragoljub Jevtić (zastupnik direktora 1918); Matija Stanojlović (1918); Dragiša Lazarević, latinski (1918-1923); Rudolf Beklović, zemljopis (1923-1924); Milan Nedeljković (1924-1925); Dušan Marjanović, matematika (1925-1934); Vladimir Lazić, prirodopis (1934-1941); Dušan Konjević (1941) Ljubomir Ivančević, veronauka (1941-1942); Veljko Vasić, veronauka (1942-1943); Miloš Joksimović, veronauka (1943-1944); Janko Liška (v.d. 1945); Radenko Savić, istorija (1945-1946); Leonardo Kosović, matematika (1946-1954); Vojka Piroćanac, srpski jezik (1954-1958); Radomir Stepić, filozofija (1958-1974); Predrag Stanković, srpski jezik (v.d. 1974-1975); Zorka Mitić, srpski jezik (1976-1985); Dušica Paunović, francujski jezik (1985-1990); Milutin Vučković, fizika (1990-2015 ); Aleksandar Marinković, matematika (2015- )