Место:Неготин
Адреса:Хајдук Вељкова 3
ПТТ:19300
Општина:Неготин
Телефон:019/541-974
Школска управа:Зајечар
Школски округ:Борски
Директор:
Телефон директора:
Телефон секретара:
Тип школе:Гимназија
Сајт:http://www.negotinskagimnazija.edu.rs
Први e-mail:gimnazija@formanet.co.rs
Други e-mail:
Facebook:
Полугимназија у Неготину (двогодишња Главна школа) је поцела са радом 10. септембра 1839. године одлуком Државног савета и потврдом Намесништва Књаза Српског о пресељењу Зајечарске полугимназије (Главне школе) у Неготин.


Navodimo najvažnije godine vezane za prošlost Negotinske gimnazije: 1860. godine je došlo do ukidanja Negotinske gimnazije, kada je vracena u Zaječar, da bi 1867. godine bila ponovo preseljena u Negotin. Zidanje nove zgrade završeno je 1898. godine, pa je do 1902. godine radila kao privatna, a od 1902. do 1915. godine kao državna nepotpuna (šestogodišnja) polugimnazija. U vreme balkanskih ratova (1912/1913.. godine) i prvog svetskog rata (1915. do 1918.) nastava se u gimnaziji izvodila na bugarskom jeziku.

Obnova rada Negotinske šestorazredne gimnazije usledila je odmah posle oslobođenja od bugarske okupacije, a od 1920. godine Negotinska gimnazija je postala potpuna (osmorazredna), da bi od školske 1929/30. godine bila državna realna gimnazija. Dogradnja dva krila zgrade završena je 1930. godine, pa su na taj način dobijene dve sale: svečana i fiskulturna i šest učionica.

Svoj prvi veliki jubilej 100-godišnjicu postojanja, Negotinska gimnazija je proslavila 1939. godine. Uoči i u toku drugog svetskog rata Gimnazija je radila u pogoršanim uslovima, a u toku rata bila je dosta oštećena. Teški uslovi rada u Negotinskoj gimnaziji bili su i u prvih deset godina od oslobođenja Negotina.

U svom obrazovno-vaspitnom radu, Negotinska gimnazija je radila po planovima i programima koji su se često menjali. Tako su, u periodu od 1955. do školske 1979/80. godine, izvršene dve reforme školskog sistema (1960. sa korekcijom 1965. godine i radikalna reforma 1976. godine sa prelaskom na srednje usmereno obrazovanje od školske 1977/78. godine).
Radi uspešnosti sprovođenja nastavnog plana i programa, u Negotinu je 1978. . godine formiran Obrazovni centar „12. septembar“ sastavljen od tri negotinske srednje škole: Gimnazije „Predrag Kostić“, Poljoprivredne škole „Rajko Bosnić“ i Mašinsko-elektrotehničke škole „Ivo Lola Ribar „.
Navedeni Obrazovni centar rasformormiran je 1990. godine. U međuvremenu, 1986. godine donet je novi nastavni plan i program za škole srednjeg usmerenog obrazovanja sa kojim je predviđeno usmerenje od prvog razreda, a ne od trećeg kao do tada, i Gimnazija je dobila tri struke: prirodno-matematičku, ekonomsko-komercijalnu i hemijsko-tehnološku.

Zbog potrebe povećanja školskog prostora, a i da bi se dostojno obeležila 150.-godišnjica postojanja i rada Negotinske gimnazije, tokom leta 1989. godine, školska zgrada je dograđena i dobila sadašnji izgled. Taj redak jubilej obeležen je septembra iste godine u vreme tradicionalnih Mokranjčevih dana.

Školske 1990/91. godine, posle četrnaest godina prekida, Gimnazija u Negotinu ponovo je upisala učenike koji će se školovati po gimnazijskim programima: po dva odeljenja društveno-jezičkog i prirodno-matematičkog smera.

Škola ima 16 odeljenja i u njoj radi 38 profesora, direktor, psiholog, pedagog, bibliotekar, sekretar, šef računovodstva, obračunski radnik, domar i pet pomoćnih radnika.U toku više decenija rada Negotinska gimnazija je odnegovala plejadu poznatih pregalaca na svim poljima delatnosti: naučnike, umetnike, tehničku intelegenciju, državnike, političare, ratnike i vojne komandante. Sa neophodne istorijske distance, nekoliko njih spada u neosporne velikane naše prošlosti: Stevan Mokranjac, koji je za muziku srpskog naroda značio i znači isto što i Vuk Stefanović Karadžić za književnost i jezik; Sima Lozanić, profesor hemije i hemijske tehnologije i rektor Beogradskog univerziteta, ministar narodne privrede i inostranih poslova, predsednik Srpske akademije nauka i poslanik Srbije u Londonu; Đorđe Stanojević, ugledni fizičar, mehaničar, astrofizičar, profesor Vojne akademije, zatim unuverziteta u Beogradu, njegov rektor i pionir elektrifikacije Srbije; Siniša Stanković, vrsni prirodnjak, naučnik velikog formata, akademik, osnivač ekološke nauke kod nas i jedan od pionira ekologije u svetu; Nikola Pašić, politički velikan Srbije, Jugoslavije i Evrope, neimar nove srpske države, ministar i predsednik vlade, sa velikom ulogom u stvaranju jugoslovenske države, njenoj izgradnji i međunarodnoj afirmaciji.

Za dugogodišnji uspešan rad, Negotinska gimnazija je dobila visoka priznanja: 1939. godine odlikovana Kraljevim ordenom Svetog Save I reda; 1969. godine Ordenom zasluga za narod sa zlatnom zvezdom; 1974. godine Septembarsku nagradu grada Negotina; 2002.god. Orden Svetog Save (Ministarstvo prosvete RS). Uporedo sa navedenim priznanjima, činjenica je da Negotinska gimnazija ima veliki ugled koji je stekla dajući svojim učenicima solidnu osnovu za studije, zbog čega smo ponosni i što nam daje snagu da još kvalitetnije radimo.

Gimnazija je nosila ime po svom profesoru srpskog jezika Predragu Kostiću do Odluke o izmenama i dopunama Odluke o mreži srednjih škola u Republici Srbiji, kada je na zahtev učenika i radnika škole, a uz saglasnost lokalne samouprave, promenjen u Negotinska gimnazija (2003.god.).

U skladu sa reformom školstva tokom školske 2003-04. oformljen je školsko razvojni tim, koji je načinio školski razvojni plan i projekat „Škola za korak u budućnost“. U školskoj 2004-05. profesori Negotinske gimnazije su učestvovali na Konkursu Zavoda za unapređenje nastave, pri čemu su dva rada (hemija i računarstvo i informatika) uvršćena u bazu znanja dostupnu svim školama, čime je dat doprinos uvođenju inovacija i osavremenjavanju nastave.